Prof dr. sc. Snježana Škrablin

dr. Franjo Grgić

Kolposkopija je postupak koji ginekologu dozvoljava direktan pogled na promjene pomoću kolposkopa – mikroskopa sa svijetlom. Kolposkop povećava sliku promatrane površine, najšeće je to vrat maternice, rodnica ili vulva. Kolposkopirati se može bilo koji dio površine tijela, radi se I kolposkopija penisa. Pregled pomoću kolposkopa nije bolan, ali, kao svi postupci u ginekologiji, može biti neugodan. Traje 5-10 minuta. Tijekom kolposkopije može se učiniti I biopsija s jednog ili više točaka pretraživanog organa.

Indikacija za ovu pretragu na nenormalan nalaz citologije vrata maternice_ Papa obriska. Najčešće su to promjene koje zovemo CIN-cervikalna intraepitelna neoplazija. One su posljedica djeovanja onkogenih HPV virusa na epitel vrata maternice. Citološki nalaz pokazuje samo da su stanice promijenjene. Kolposkopski nalaz pokazuje jesu li promjene stanica uzrokovale oštećenje, leziju koja je vidljiva I kakva je ona. Kolposkopski nalaz može biti normalan ( nema vidljive promjene) ili suspektan (vidimo preomjene koje su posljedica djelovanja virusa). Kolposkopske slike mogu biti različite; najčešće je to bijeli epitel, baza, mozaik, ali I jasna slika raka vrata maternice.

Ako kolposkopskim pregledom uočimo sumnjive promjene učinit ćemo biopsiju I tkivo poslati na patološkohistološki pregled. Daljni postupak ovosi o nalazu. Ako kolposkopskim pregledom ne uočimo promjene, planrat ćemo ponovni pregled citološkog obriska kroz 4-6 mjeseci.

Kolposkopija u trudnoći

Kolpokopija u trudnoći zahtjeva izrazitu vještinu kolposkopičara. Izvrnuće donjeg dijela endocervikalnog kanala progresivno je, a osjetljivost izvrnutog epitela na kiselost rodnice sve veća tijekom trudnoće.Ovaj je proces posebno vidljiv tijekom prve trudnoće. Prema koncu prvog trimestra, izvrnuće i posljednična pločasta metaplazija dovode do stvaranja kolumnarnih izbočenja i otoka nezrelog metaplastičnog epitela. Tipična slika cilindričnog epitela, slike bobica groždja, tada nestaje. Tijekom drugog trimestra ovaj proces dalje napreduje stvarajući sloj nježnog i mutnog epitela koji će jako pobijeliti nakon premazivanja 3%-5% octenom kiselinom. Zbog izrazito pojačane prokrvljenosti i plavog tona okolnog tkiva izražajnost acidobijelog epitela još je jača. U ovim je područjima sasvim fiziološke nezrele metaplazije moguće zamijetiti fine punktacije, pa i sliku nježnog mozaika. Ove promjene slične su promjenama koje prate pretklinički i klinički rak. Istodobno, sasvim mala žarišta invazivnog raka, nerijetko je teško uočiti upravo zbog izrazitosti okolnog acidobijelog epitela i difuznih razbacanih krvožilnih abnormalnosti tipičnih za trudnoću. Dodatno, zbog decidualizacije epitel nerijetko postaje žućkast, izbočen i vulnerabilan. Polipoidna površina mijenja tijek krvnih žila pa one poprimaju atipičan izgled. Ovo obično uzrokuje „overgrading“ kolposkopske dijagnoze. Izvrtanje donjeg endocerviksa i progresivna metaplazija završavaju oko 36. tjedna trudnoće. Premda je metaplazija fiziološka, stanice mogu izgledati atipično, pa je za postavljanje konačne dijagnoze nerijetko potrebna patološko-histološka potvrda.
U babinju metaplastički se epitel vraća u cervikalni kanala, a metaplazija postaje zrela. Tijekom idućih će se trudnoća područje metaplazije koja je postojala u ranijoj trudnoći ponovno donekle izvrnuti, no to izvrnuće više nikada neće biti toliko dramatično kao tijekom prve trudnoće.

U rukama iskusnog liječnika, kolposkopija je sigurna i prilično pouzdana metoda evaluacije nenormalne cervikalne citologije u trudnoći. Cilj je isključiti invazivnu bolest i omogućiti normalan završetak trudnoće u svih trudnica u kojih je to moguće. Premda će u netrudne žene koja ima nenormalan Papa obrisak, biopsija slijediti svaki pozitivan kolposkopski nalaz, u trudne će žene biopsija biti potrebna samo tamo gdje se citološki i kolposkopski ne može isključiti invazija a može se izostaviti tamo gdje su citologija i kolposkopija minimalno promijenjeni (ASCUS i LSIL). Pogreške kolposkopije su, ako se uzima u obzir bez citološkog nalaza su, medjutim uvijek moguće, čak i u vrlo iskusnih kolposkopičara. I na postojanje invazivnog raka samom je kolposkopijom katkad teško posumnjati. Uz blage pak citološke i kolposkopske promjene mikroinvazivni rak nadjen je vrlo rijetko. U opsežnom pregledu do sada objavljenih istraživanja kolposkopija tijekom trudnoće ukazivala je na invazivni rak samo u 68% žena u kojih je konačna dijagnoza bio invazivni rak. U kombinaciji s ciljanom biopsijom, medjutim, vrlo je pouzdana. Mikroinvazivni pak rak bio je nadjen samo u 2 od 754 trudnice s citološkom dijagnozom LSIL i samo u 1 od 350 trudnica s kolposkopskim nalazom koji upućuje samo na LSIL. U koliko su obje metode, citologija i kolposkopija ukazivale na normalan nalaz ili samo LSIL promjenu, nije bilo ni mikroinvazivnog raka, a ni uznapredovalije bolesti .

Tehnički, sam pregled može biti zahtjevan: vizualizaciju vrata maternice nerijetko otežavaju opušteni lateralni zidovi rodnice, gusta endocervikalna sluz može biti posebno obilna i teško ju je ukloniti, tkivo je tijekom trudnoće vrlo osjetljivo i na sam dodir lako krvari. Od pomoći mogu biti vaginalni retraktori, a octena kiselina djeluje mukolitički, pa je uz oprezno brisanje obično prije ili kasnije sluz ipak moguće ukloniti.

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.