SPONTANI PRIJEVREMENI POROD

 

Uzroci spontanog prijevremenog poroda i metode probira ugroženih trudnoća

Majčin i djetetov organizam pripremaju se za porod puno ranije no što on doista započne ). Prema najnovijim spoznajama, naime, porod započinje tjednima ranije no što traje samo razdoblje uspješno pokrenutih kontrakcija: trudovi. Trudnoća, neovisno o tome kada završava, ročno ili prijevremeno dijeli se na dugo razdoblje relaksacije miometrija (faza 0), razdoblje aktivacije (faza I), razdoblje stimulacije (faza II) I razdoblje involucije (faza III). Tijekom faze 0 kontrakcije su inhibirane, tijekom faze I mišić se maternice I njen vrat pripremaju kako bi mogli odgovoriti na pokretače kontrakcija trudovima I otvaranjem ušća, tijekom faze II pokretači I poticatelji kontrakcija izazivaju trudove. Tijekom faze III mišić maternice I njen vrat vraćaju se na izvangraviditetno stanje. Dugogodišnje iskustvo pokazuje kako pokušaj prekidanja trudova u fazi stimulacije nije uspješno . Prijevremeni porod, prema najnovijim će spoznajama, biti moguće prekinuti ili spriječiti tek onda kada budemo mogli prepoznati razdoblje aktivacije, za sada klinički potpuno nijemo. Ispravan put bit će elemtromiografija mišića maternice I optičko prepoznavanje preinaka u kolagenu vrata maternice . Za sada ove su mogućnosti još uvijek teorija u ranom razdoblju pokusne faze istraživanja. Borba protiv prematuriteta još uvijek se vodi prepoznavanjem rizičnih trudnoća, identifikacije biokemijskih tvari koje su posljedica koriodecidualne aktivacije, zbivanja u samom početku faze stimulacije, ili na preoznavanju samih trudova .

Brojne epidemiološke studije dokazale su povezanost genetskih činitelja, etničke pripadnosti, majčinih bolesti, tjelesne aktivnosti, prirasta na tjelesnoj težini, i mnogih drugih s prijevremenim rađanjem. Ipak, prediktivna je vrijednost takvog sustava vrednovanja rizika mala (20). Ranija izviješća upućivala su da bi se serijskim mjerenjem estradiola i progesterona mogao precizno procijeniti rizik prijevremenog rađanja, no novije prospektivne studije opovrgnule su ta očekivanja . Upitna je prognostička pouzdanost plazmatskih vrijednosti metabolita prostaglandina i oksitocina , ACTH ili aktivina u predviđanju nastanka prijevremenog poroda. Određivanje estradiola u slini pouzdana je predikcijska metoda , u novije vrijeme dokazano je bolji pokazatelj činitelj koji oslobadja kortikotropin (corticotropin releasing factor, CRF-a),  . Subjektivne predikcijske metode, u vidu samopalpacije trudnica, pokazale su da čak 50-80% žena netočno prepoznaje prijevremene trudove . Problem je u tome što, prije termina, žene rijetko interpretiraju trudove kao bolove, dok ostali, vidljivi simptomi, primjerice krvarenje i iscjedak, imaju malu prediktivnu vrijednost. Činjenica je da samo oko 25% trudnica koje će prijevremeno roditi dolazi na pregled isključivo zbog subjektivnih simptoma, koji su rijetko kontrakcije. Čak 70-80% žena dolazi na pregled tek u razdoblju uznapredovalog poroda kada je svaki pokušaj liječenja besmislen. Ovi podaci pokazuju kako je naša dosadašnja pažnja uglavnom vezana za prepoznavanje aktivnog razdoblja prijevremenog poroda.

Nova je doktrina: prepoznati pripremno razdoblje prijevremenog poroda! U tu svrhu nastoje se iskoristiti tehnološke mogućnosti, kojima bi se spremnost stvaranja trudova mogla dijagnosticirati dovoljno rano . Naime, već prije 50 godina uočeno je da se prije samog početka svakog poroda zapaža povišena učestalost kontrakcija, posebno navečer i noću, i koja je praćena promjenama na vratu maternice, a njih je moguće uočiti pregledom i ultrazvukom. Na osnovu tih spoznaja, pokušalo se kućnim tokodinamometrima prepoznati poraslu uterinu aktivnost, odnosno procijenti rizik spontanog pobačaj ili prijevremenog poroda na osnovu mjerenja duljine vrata maternice.  Nažalost, rezultati su i dalje oprečni i varijabilni.

Prema najnovijim izviješćima, samom klinički prepoznatljivom porodu, trudovima koje osjeća I sama trudnica I koji se lako palpiraju, prethodi progresivna proteoliza i mehaničko razaranje cerviko-deciduo-korijalnih struktura . Koriodecidualna aktivacija  je početak faze stimulacije. Stoga se fa faza prijevremenog poroda pokušava prepoznati određivanjem serumske kolagenaze, granulocitne elastaze ili cervikovaginalnog fetalnog fibronektina, odnosno nazočnošću nekih citokina (tumor nekrotizirajući čimbenik alfa – TNF alfa; interleukin 1 beta – IL 1beta; interleukin 6 – IL 6 i dr.)  u tkivu vrata maternice (. Prema nekim istraživačima najtočnije predviđanje prijevremenog rađanja postiže se kombinacijom kliničke procjene cervikalnog nalaza (digitalnom palpacijom) i tokodinamometrije, s točnošću od oko 30% . Najnovije metode koriste prepoznavanje promjena na vratu maternice kliničkim, ultrazvučnim pretragama . Metode prepoznavanja promjena sadržaja cervikalnog kolagena optičkim  i biokemijskim  metodama i stanja materničnog mišića neinvazivnom elektromiografijom maternice  ostvarit će prepoznavanje rizika prematuriteta prije početka faze stimulacija, u fazi aktivacije. Koristeći vaginalne ultrazvučne preglede može se precizno mjeriti duljina i otvorenost vrata maternice i taj se podatak sve češće dovodi u svezu s rizikom prijevremenog rađanja, premda metoda još nije standardizirana . Sve dok elektromiografija i praćenje promjena vrata maternice ne postanu standardizirani, digitalizirani i svima dostupni specifični dijagnostički postupci, jedini pristup koji dokazano značajno smanjuje učestalost prematuriteta jest kvalitetna antenatalna skrb . Ekspertna antenatalna skrb i preventivna hospitalizacija, posebice u nekih skupina rizičnih trudnoća, i posebni protokoli nadzora , najdjelotvornije smanjuju učestalost prematuriteta i omogućuju produljenje trudnoće.

Za potrebe svakodnevnog rutinskog rada, rizik prematuriteta može se grubo procijeniti uzimajući u obzir 4 skupine rizičnih činitelja:

  1. rizični činitelji vezani uz opću anamnezu;
  2. rizični činitelji koji proizlaze iz opstetričke anamneze;
  3. socijalno-ekonomski uvjeti života trudnice i njene obitelji;
  4. tijek aktualne trudnoće.

Ako navedene skupine rizičnih činitelja uzmemo u obzir pri prvom pregledu u trudnoći, vjerojatnost pogrešnog procijenjivanja rizika nedonošenosti i nekorištenja svih danas preporučenih metoda prepoznavanja početka pripremne faze rađanja, svodimo na minimum.

Pitajte doktore

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

 nisam robot

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This